Objavljeno: 11.01.2012

Od nedavno se u RH pojavilo zastupnišvo za talijansku marku MV Agusta, pa smo odlučili informirati motociklističku populaciju kroz jedan članak o povijesti te legendarne talijanske moto kuće.

Naziv Agusta se u početku povezivao s avio industrijom, te danas taj naziv obilježava talijansku proizvodnju helikoptera.

No dodavanjem dva slova MV (Meccanica Verghera) Agusta, dobivamo naziv koji obilježava legendu u motociklističkom svijetu, jer MV Agusta mnogim moto entuzijastima predstavlja Ferrari na dva kotača.

MV je osnovao Grof Domenico Agusta 1945. godine, kada je konstruirao prvi motocikl zapremine 98 ccm kojeg je pokretao dvotaktni pogonski agregat.

Prvi glamurozni četverocilindrični model pojavio se 1950. godine, te je nosio naziv 1950 MV, to je bio uradak Piera Remora koji je došao u MV Agustu iz Gilere.
1950 MV je bio pokretan agregatom ukupne zapremine 494.4 ccm s Dell Orto karburatorima 28mm (jedan par cilindara, jedan karburator).
Motocikl je težio 118 kg, pa ga je pogonski agregat snage 50 Ks mogao potjerati do 206 km/h, te ga je to činilo tada najbržim motociklom.

Mnogi su zamjerali MV Agusti da proizvodi motocikle koji su bili vrlo slični Gilerinim modelima, očito se isticao Remorov rad, te znanje koje je prenesao iz Gilere.

Stoga je MV Agusta počela ugrađivati kardanski završni prijenos umjesto lančanog, te bizarne stvari poput, poluge nožnog mjenjača koje su se nalazile s obje strane pogonskog agregata pa je vozač morao jednom nogom mjenjati brzine u viši stupanj prijenosa a drugom nogom (s druge strane motocikla) u niži stupanj!!
Takav sistem mjenjanja brzina nije postojao nikad prije i nikad poslije, te je uskoro zbog pretjeranih komplikacija napušten.

Prvi modeli motocikala MV Aguste su uglavnom bili opremljeni dvotaktnim pogonskim agregatima manjih zapremina, poput modela, MV Agusta 125 TEL Sport model, ili modela 150RS (Rapido Sport) koji se proizvodio od 1959 do 1965. godine.

Od 1965 do kasnih 70-tih godina 20. stoljeća pojavili su se i četverocilindrični četverotaktni modeli poput: 600 Quattro, 350 Sport i MV 850 Magni.

MV Agusta je od ranih 1950-tih do kraja 1970-ih bila izvan Italije naviše poznata po svojim uspjesima u utrkama, te su monogi vozači htjeli voziti „Crvene vatrene mašine“ kako su ih tada nazivali, među njima su: Les Graham, Ray Amm, Dickie Dale, Bill Lomas, John Surtees, John Hartle, Gary Hocking, Mike Hailwood, Giacomo Agostini i Phil Read.

Prije nego što je proizvodnja prestala 1978. godine MV Agusta je izvozila svoje proizvode u čak 53 zemlje svijeta, među njima su bile SAD, VB, Argentina, Australia, Francuska, Njemačka i Španjolska.

Iako je MV Agusta proizvela mnogo prototipa koji nisu zaživjeli, glavna proizvodnja se odvijala oko jednocilindričnih i dvocilindričnih modela, no treba znati da je u to vrijeme motocikl bio doživljavan većinom kao obično prijevozno sredstvo, a svijet Superbike i Moto GP utrka još nije bio izmišljen.

Završni udarac proizvodnje je itekako ubrzala i smrt kompanijine vodeće sile, Grofa Aguste, koji je preminuo u veljači 1971. godine.

Srećom, 1980-ih brača Castiglioni kupuju ime MV Agusta i uz pomoć briljantnog dizajnera Massima Tamburinija koji je dizajnirao ultra popularni Ducati 916, pokreću proizvodnju, te 1998. godine nastaje model F4 inspiriran Ferrarijem F4, te naravno počinje nova era u proizvodnji MV Aguste.
Cijela saga je počela kao rezultat razgovora između dva čovjeka, danas pokojnog Claudia Castiglionija šefa Cagive i njegovog glavnog dizajnera Massima Tamburinija, uz pomoć Piera Ferraria, sina Enza Ferraria.

Zbog gore navedenih dviju osoba, MV Agusta se vratila u moto svijet s velikim stilom te danas proizvodi sportske motocikle s četverocilindričnim i trocilindričnim četverotaktnim pogonskim agregatima koji nisu uspjeli doći do izražaja u vrijeme kada su se motocikli gledali samo kao prijevozno sredstvo, te su ostali na razini prototipa.

Navedeno nam govori da je MV Agusta bila dvadesetak godina ispred svoga vremena u konstruiranju sportskih motocikla, za koje u tadašnjem svijetu nije bilo mjesta niti uvijeta.
No pojavom Superbike i Moto GP prvenstava u kojima tvornice daju svoj maksimum u proizvodnji, te onda tehnologiju s piste tranferiraju na cestu i u svakodnevnicu, MV Agusta je dobila svoju šansu da opet postane legendarna i eksluzivna marka koju mnogi vide kao Ferrari na dva kotača.

Autor teksta: Marko Heder